Dobro jutro. Petak je, a tjedan završava s dvije priče koje ne popuštaju: jedna se vodi na moru, druga u Lici. Usput je Split ispisao meteorološku povijest, onu koju nitko ne slavi.

U današnjem izdanju:

Hormuški tjesnac i dalje je blokiran, a promet kroz njega na najnižem je u tri mjeseca. Donald Trump tvrdi da Sjedinjene Države imaju potpunu kontrolu nad tjesnacem. Iz Teherana stiže suprotna poruka: vođa paravojne organizacije Basij Hossein Taeb izjavio je da je tjesnac pod iranskom kontrolom i upravom, prenijela je agencija Fars. Iran uz to najavljuje naplatu prolaska brodova, kao odgovor na američki rat.

U srijedu smo pisali da je Trump na iranske uvjete za mir odgovorio zahtjevom za odštetom. Otad pomaka nema: pregovori su u mrtvoj točki, a kao posrednici se nude Pakistan i Oman. Wall Street Journal piše da Iran prelazi na ekonomiju preživljavanja.

Kroz Hormuz ide otprilike petina svjetske nafte, pa blokada i najava naplate cijenu nafte već guraju prema gore. Rat se plaća i ljudski: obitelji vojnika i članovi Kongresa upozoravaju na krizu mentalnog zdravlja na nosaču USS Abraham Lincoln, čijih oko 5.000 članova posade deveti mjesec ne silazi s mora.

Washington poručuje da nikakvu naplatu neće prihvatiti. Do četvrtka navečer znakova popuštanja nije bilo ni na jednoj strani.

Izvor: HRT · Al Jazeera

Pisali smo u srijedu da SDP pokreće opoziv Vlade zbog otpada u Gospiću. Sada je i Most svim klubovima poslao tekst prijedloga za izglasavanje nepovjerenja, uz tvrdnju da Andrej Plenković umanjuje razmjere katastrofe. Zoran Milanović razmatra zahtjev za izvanrednim zasjedanjem Sabora; po redovnoj proceduri o SDP-ovu prijedlogu glasalo bi se tek sredinom listopada. Možemo i SDP su iz osam gradova poručili da Gospić nije izoliran slučaj i zatražili izvanredne izbore, a saborski Odbor za zaštitu okoliša danas zasjeda u Gospiću.

Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije poziva vlasnike bunara i cisterni u Gospiću, Otočcu, Senju, Perušiću i Karlobagu da mu se hitno jave, nakon novih saznanja o PFAS spojevima u podzemnim vodama. Fond za zaštitu okoliša u međuvremenu traži tko će otpad preuzeti: kontaktirao je sedamdesetak postrojenja u EU, među njima i četiri bivša rudnika soli.

Izvor: Index.hr · HRT

Split je u utorak na Marjanu izmjerio 39,7 °C, najviše otkad postoje službena mjerenja u gradu; prethodni rekord, 39,5 °C s kraja lipnja, bio je star tek 43 dana. Dijelovi grada ostali su bez struje, a i Dubrovnik je s 39,1 °C prešao dotadašnji maksimum od 38,6. Iznad Pučišća na Braču u noći na četvrtak buknuo je požar koji je zahvatio više od 250 hektara, uglavnom guste borove šume. Evakuirano je oko 50 ljudi, većinom turista, iz dvadesetak objekata. Vatrogasci su požar lokalizirali nakon više od 13 sati borbe s vatrom i jakom burom, a na požarištu ostaju dežurati.

Rekordi padaju usred sezone, a bura i suha šuma vatru šire brzo. Ako si na obali, provjeri upozorenja prije izleta u prirodu.

Izvor: tportal · Index.hr

Rat se seli na infrastrukturu. Kijev gađa ruske rafinerije, pa se pogon u Orsku morao potpuno zatvoriti, uz popravke koji bi mogli potrajati do šest mjeseci. U napadu na Novorosijsk pogođeni su ratni brodovi i dva velika žitna terminala, koji su obustavili rad. Rusija uzvraća po ukrajinskim lukama za izvoz žita, među njima i dunavskom Izmailu, gdje su oštećena postrojenja, a dio grada ostao bez struje. Ukrajina je istodobno preko posrednika ponudila Moskvi obostrani prekid napada na civilna plovila u Crnom moru; odgovora do četvrtka navečer nije bilo.

Izvor: N1 · tportal

NATO je zaključio da Rusija snosi punu odgovornost za upade dronova i projektila u zračni prostor Poljske i Rumunjske; saveznici su zasjedali u Sjevernoatlantskom vijeću i najavili jačanje protuzračne obrane na istočnom krilu. Vladimir Putin istodobno prijeti zapljenom brodova europskih zemalja, kao odgovor na presretanje ruskih plovila osumnjičenih za plovidbu u takozvanoj floti u sjeni. Europske je poteze nazvao piratstvom i poručio da će Rusija odgovoriti istom mjerom, “bilo gdje”. Linija sukoba tako se pomiče prema članicama Unije i civilnom pomorskom prometu.

Izvor: Index.hr · N1

Europska unija od srijede primjenjuje novu Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu. Dio pravila vrijedi odmah, poput ograničenja PFAS spojeva u ambalaži za hranu, a najstrože zabrane stižu postupno: od 2027. u restoran smiješ donijeti vlastitu posudu za hranu za van, od 2029. pada stiropor za brzu hranu, a od 2030. mini-bočice šampona po hotelima i lagane plastične vrećice. Do 2030. sva ambalaža, uz iznimke, mora biti dizajnirana za recikliranje.

Što to znači za tvoj novčanik: pakiranja i povratne naknade na proizvodima koje kupuješ svaki tjedan mijenjat će se idućih godina.

Izvor: tportal

Sabor je donio novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji se primjenjuje od 20. studenoga. Kupnja na rate kreditnim i debitnim karticama ostaje kakva jest. Mijenja se situacija kad obročnu otplatu nudi izravno trgovac, recimo teleoperater ili trgovac namještajem: takvi će se od lipnja 2027. morati licencirati kod HNB-a i provjeravati kreditnu sposobnost kupaca.

Što to znači za tvoj novčanik: mobitel ili kauč na 24 rate više neće biti stvar od pet minuta na blagajni, nego provjere tvojih primanja i postojećih obveza. Onima s više otvorenih kredita to može značiti i odbijenicu.

Izvor: HRT

Nacionalna naknada za starije osobe iznosi 160,22 eura mjesečno, a isplata za srpanj kreće u ponedjeljak, 17. kolovoza. Novac će dobiti 19.445 korisnika, objavio je HZMO. Naknada je namijenjena osobama starijima od 65 godina, s dugogodišnjim prebivalištem u Hrvatskoj, koje ne primaju mirovinu, a prihod im po članu kućanstva ne prelazi dvostruki iznos naknade, dakle 320,44 eura.

Što to znači za tvoj novčanik: ako u obitelji imaš stariju osobu bez mirovine i s niskim prihodima, provjeri ispunjava li uvjete - riječ je o stalnom mjesečnom primanju, a ne jednokratnoj pomoći.

Izvor: tportal · Dnevnik.hr

Europska komisija objavila je smjernice uz Akt o kibernetičkoj otpornosti, kojima proizvođačima softvera i uređaja pojašnjava nove obveze. Prva velika kreće 11. rujna: ranjivosti koje se aktivno iskorištavaju morat će se prijaviti u roku od 24 sata, preko ENISA-ine platforme, a potpuna prijava slijedi u 72 sata. Proizvođači uz to moraju nuditi besplatne sigurnosne zakrpe, u pravilu barem pet godina. Praktično: uređaji koje kupuješ trebali bi dulje i brže dobivati nadogradnje, a propusti izlaziti na vidjelo prije nego što prerastu u masovna curenja.

Izvor: Lider · Europska komisija

Kako se zvao list koji je Ljudevit Gaj pokrenuo 1835. i koji se smatra prvim novinama u cijelosti na hrvatskom jeziku?

Odgovor: Novine horvatzke, s književnim prilogom Danicom.